Volimo reći da je ovo mjesto gdje je priroda - još uvijek priroda!
NOVO! Na Pelješcu je osnovana Udruga Pelješki vinski puti čime je počela realizacija već duže vrijeme pripremanog i za pelješki kraj, ali i cijelu županiju iznimno važnog projekta kojim će se znatno unaprijediti turistička ponuda, a brojnim turistima pružiti jedinstvena prilika da upoznaju tradicionalne vrijednosti Pelješca i ovdašnja nadaleko čuvena vina. (preuzeto iz Dubrovačkog vjesnika)
NOVO! Stonske zidine, odnosno zid koji povezuje Ston i Mali Ston, od iduće bi sezone trebale biti dostupne građanima i turistima.
Društvo prijatelja dubrovačke starine godišnje ulaže milijun kuna u obnovu 5,5 kilometara dugih stonskih zidina, koje su drugi zid po dužini na svijetu - odmah nakon Kineskog zida. Gradnja stonskih zidina počela je nakon što je dubrovačka komuna 1333. kupila Ston i Rat (koji se danas naziva Pelješac) te 1358. postala samostalnom državom. Ston je bio drugi grad Republike Ragusa i nikada nije osvojen. Nekoliko puta, osobito u početku 17. st., Ston su napadali hajduci i uskoci. No, zidine i močvarno područje učinilo je Ston neosvojivom tvrđavom. (preuzeto iz Jutarnjeg lista)
Inače, Pelješac je sastavni dio Dubrovačko-neretvanske županije, točno na pola puta izmedju Dubrovnika i Splita. Obuhvaća površinu od 355 četvornih kilometara, dug je 85 kilometara i broji oko 8 tisuća žitelja. Činjenica da je spojen s kopnom daje dodatnu slobodu kretanja i bolju povezanost s Dubrovnikom i ostalim dijelovima Hrvatske.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i turizam. Klima je u ovom području blaga, mediteranska, s dugim, suhim i toplim ljetima s vedrim danima i kratkom, blagom i vlaznom zimom, te spada u klimatski najpogodnija područja mediterana.
 Prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 7 °C, a u srpnju 26 °C.
To je najtopliji prostor našeg primorja, što je vrlo povoljno za vegetaciju i poljoprivredne kulture, ponajprije vinogradarstvo i maslinarstvo. Karakteristično voće za ovo područje su bademi, orasi, naranče, mandarine, limuni, smokve, sipci, nespole, grozdje, kivi i drugo.
Pelješac ima 2589 sunčanih sati godišnje. |
