Trpanj ima oko 600 stanovnika.

Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i turizam. Klima je u ovom području blaga, mediteranska, s dugim, suhim i toplim ljetima s vedrim danima i kratkom, blagom i vlaznom zimom, te spada u klimatski najpogodnija područja mediterana. Prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 7 °C, a u srpnju 26 °C.To je najtopliji prostor našeg primorja, što je vrlo povoljno za vegetaciju i poljoprivredne kulture, ponajprije vinogradarstvo i maslinarstvo. Karakteristično voće za ovo područje su bademi, orasi, naranče, mandarine, limuni, smokve, sipci, nespole, grozdje, kivi i drugo.
Pelješac ima 2589 sunčanih sati godišnje.

Trpanj se razvio u blizini rimske vile, još uvijek postoje dijelovi mozaika i zidova na starom groblju. Na brdu iznad luke mogu se vidjeti ruševine srednjovjekovne tvrđave. Usred naselja je crkva Gospe od Karmena  u kojoj postoji renesansni glavni oltar sa grbom obitelji Gundulić. Nova župna crkva građena je u neoromaničkom stilu, od starije crkve očuvan ukrašeni kameni prozor iz XVI. st. Na rubu naselja je kapelica (natpis iz 1695.) s drvenim baroknim oltarom. 
Postoje i kulturno povjesni spomenici od kojih je najpoznatija crkva sv. Petra i Pavla te crkva sv. Roko koja je smjestena na najvisem trpanjskom brezuljku, na kojem je prekrasan vidikovac s pogledom na Trpanj i Neretvanski kanal. Gosti mogu razgledati i ostatke utvrda iz kasnoantickog vremena - Gradina, staru jezgru. Povijest Peljesca seze od kamenog doba, preko Ilira, Grka, Rimljana, Slavena, Dubrovacke Republike, Austro-Ugarske do danasnjih dana.

Sva ta povijesna razdoblja su ostavila svoje vidljive ostatke u bogatoj kulturi ovog kraja, koji svjedoče o davnom životu Pelješca. Bilo da se radi o kamenim gomilama (gradinama) grobnicama iz doba Ilira, ili o rimskim nadgrobnim spomenicima ispisanim latinskim imenima stanovnika, podmorskim nalazima potopljenih ladja pred Pelješcem kraj rta Viganj sa tisucama komada razne fine keramike iz klasičnog doba rimske umjetnosti. Nailazimo na tragove kršćanstva bizanta. 1333. god. Pelješac (Stonski rat) dolazi pod vlast Dubrovačke Republike, koja na Pelješcu ostavlja svoje duboke tragove. Gradnja crkava i samostana (Franjevacki samostan Gospe od Andjela, 1470.g.) pomorstvo i brodogradnja, ostaci ljetnikovaca dubrovačke vlastele. 18. i 19. st. je zlatno doba pelješkog pomorstva. To je era jedrenjaka, kada se osniva Pelješko pomorsko udruženje (ASSOCIAZIONE MARITTIMA DI SABIONCELLO) od 1865. do 1887. Društvo je imalo 33 broda s biblijskim imenima iz Starog Zavjeta. Pod bijelim ponosnim jedrima plovili su pelješki pomorci po svim morima zaradjujuci "kruh sa sedam kora" kroz bure i oluje, sa izrekom "Ploviti je potrebno - zivjeti nije nuzno". Pojavom parobroda jedrenjaci odlaze u nepovrat, a u pomorskom muzeju u Orebiću zorno je prikazana njihova povijest.

Trpnjem dominira kip Gospe Zvijezde Mora podignut na valobranu ispred luke - kao zavjet moreplovcima iz Trpnja koji su plovili svjetskim morima. Na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza pučke fešte, stanovnici Trpnja i okolice prelaze na svoje brodice, kako bi na moru ispred kipa Gospe bili na svečanoj misi.

Pelješčani su poznati pomorci, proizvodjači poznatih vina kao DINGAČ i POSTUP, umješni ribari, te gostoljubljivi domaćini brojnim turistima iz cijeloga svijeta.